Emocionalna Inteligencija (EQ) - Ključ Uspeha i Lične Sreće
Šta je emocionalna inteligencija (EQ) i zašto je važnija od IQ-a? Saznajte kako razviti emocionalne veštine koje vode ka uspehu i ličnoj sreći.
Emocionalna Inteligencija (EQ): Prava Mera Pameti
Dok je biti pametan do sada uglavnom značilo imati visok koeficijent inteligencije (IQ), današnja nauka zaključuje da društveno najuspešniji i lično najzadovoljniji pojedinci nisu oni što ih obeležava puki visoki broj racionalne inteligencije.
Šta je Emocionalna Inteligencija?
Potpuno ostvarenje sopstvene ličnosti pripada emocionalnoj inteligenciji - sposobnosti da se saoseća sa drugima, procenjuje, stvara dobre odnose, bude privlačan, kao i drugim emocionalnim veštinama koje su presudne da se neko zaista uklopi u društvo i bude uspešan.
Mnogi izuzetno inteligentni ljudi se u životu jednostavno ne snađu. To može značiti da su im nedostajale veštine kao što su borbenost, samokontrola, istrajnost, samomotivacija, snalaženje u grupi i empatija.
Test Emocionalne Inteligencije
Evo jednostavnog testa za procenu emocionalnih sposobnosti. Na svako pitanje odgovorite sa T (tačno) ili N (netačno):
- Ako me verbalno napadnu, obavezno se razljutim
- Dobro se nosim sa tuđim osećajima tuge, čak i mojih najbližih
- Ukoliko mi neko preti fizički, osećam ljutnju i strah
- Mogu se odlučiti da volim nekoga, a onda to i pokazujem
- Dobro podnosim tuđi gnev i mržnju
Poželjni odgovori: 1-N, 2-T, 3-T, 4-T, 5-T. Najvažnije je da budemo iskreni sa sobom i da shvatimo da možemo voljno uticati na naše emocionalne reakcije - to se uči.
Zašto je EQ Važnija od IQ?
Za razliku od intelektualne inteligencije koja se može razvijati u određenoj dobi i do određenih granica, emocionalna se može razvijati bez obzira na životnu dob. Svako može da nauči da komunicira i kontroliše emocije, da razvije osećaj empatije, da spozna sebe ako to želi i da posveti tome određenu pažnju.
Neurologija Emocija
Za naše emocije je "kriva" izvesna žlezda - amigdala - koja živi i radi u našem mozgu. Ona je skladište svih naših zapamćenih emocija i zbog toga smo u stanju da nekad emotivno reagujemo i pre nego što smo zaista svesni situacije.
Impulsi iz amigdale upozoravaju nas: "Ovo je prepoznatljivo, dobro, loše, strašno, opasno". Zato nam se neko na prvi pogled može dopasti, a neko nam može samo uz veliki trud postati drag, iako za to nema nikakvih konkretnih razloga.
Kako Razviti Emocionalnu Inteligenciju?
Vladati sobom ne znači da treba potiskivati emocije, nego postizati ravnotežu kontrolom ekstremnih emocija. Potiskivanje unutrašnjih tenzija ili robovanje burnim reakcijama može dovesti do patoloških stanja kao što je depresija, anksioznost, nesavladivi napadi besa, panike, manijakalni ispadi.
Ključne veštine emocionalne inteligencije su:
- Samo-svesnost (prepoznavanje vlastitih emocija)
- Samokontrola (upravljanje emocijama)
- Motivacija (korisno usmeravanje emocija)
- Empatija (prepoznavanje emocija kod drugih)
- Socijalne veštine (upravljanje odnosima)
Emocionalna Inteligencija u Partnerstvu
Veza partnera koji se nikad ne svađaju je sterilna i hladna. Malo dobro kontrolisane borbe mišljenja unosi živost i razgali emocije. Pametni partneri nikada ne izbegavaju prepiranje, već se trude naći zajedničko rešenje, ne zaboravljajući da se još uvek vole.
Emocionalna Inteligencija Kod Dece
Emocionalna inteligencija je urođena, ali na njoj mora da se radi kako bi se uspešno razvila. Roditelji treba da prepoznaju emocije kod dece i nauče ih da ih kontrolišu. Deca se od malena uče da izražavaju osećanja sopstvenim rečima: "Ja sam veseo", "Ja sam tužan", "Meni je zabavno", "Dosadno mi je".
Emocionalno sigurna sredina detetu obezbeđuje podršku. Roditelji potvrđuju da postoje osećanja i otvoreno razgovaraju o njima. Decje negiranje ne sme da se prekida vikom, nasilnim rečima, akcijom ili surovim postupcima. Emocionalna iskrenost se podržava prihvatanjem deteta i bezuslovnom ljubavlju.
Zaključak
Emocije i razum su nam dati kroz dve vrste inteligencije - obe jednako važne za uspeh i sreću u životu. Cilj je da naučimo kako inteligentno upotrebljavati svoju emocionalnost. Kao što život nije sastavljen samo od prijatnih osećanja, tako ni mi ne možemo uvek biti ni srećni niti uvek ljuti. Za duševno zdravlje važno je umeti održati meru.